Odlične vijesti za svih pet slavonskih županija stižu iz Nove Gradiške, s današnje 8. sjednice Vladinog Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem: od sredine prosinca 2018. kada je održana sjednica Savjeta u Pakracu do danas realiziran je izniman porast ugovaranja projekata vrijednih čak milijardu i 230 milijuna kuna. "Ostvarili smo velike pomake. Bitno je da smo od svih ugovora koje smo do sada potpisali ostvarili napredak, ukupno smo na 9,7 milijardi kuna ugovorenih sredstava kada je riječ o omotnici za Slavoniju, Baranju i Srijem koju smo formirali na 18,5 milijardi kuna. Imamo još nešto manje od 9 milijardi kuna za ugovoriti i mislim da tempo ide jako dobro", kazao je premijer Andrej Plenković.
Za ukupnu sliku i razumijevanje onoga što radimop važno je spomenuti da smo u 2,5 godine mandata oformili okvir za prioritetnu politiku prema Slavoniji koji daje rezultate. Sada su drugačije okolnosti u usporedbi s vremenom prije toga, brojni projekti koji dolaze odozdo prema gore dobivaju potporu na razini nacionalnih omotnica i europskih sredstava i tako će biti u budućnosti, najavio je Plenković.
Dodao je kako su u makroekonomskom pogledu ostvarili nekoliko bitnih ciljeva u dvije i pol godine. "Izašli smo iz procedure proračunskog manjka, odmah nakon usvajanja odluke o Savjetu za Slavoniju, prije par tjedana izašli smo iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, ubrzo nakon toga jedna od tri svjetske agencije za kreditni rejting vratila je Hrvatsku na razinu investicijskog kreditnog rejtinga. Time smo ostvarili nekoliko ekonomskih ciljeva i izbornih obećanja. Povrh toga smo u dijalogu s vama odlučili novu statističku klasifikaciju prostornih jedinica u Hrvatskoj. Novim ustrojem ispravili smo nepravde, osobito kada je riječ o gospodarstvu slavonskih županija.
Danas ste Panonska Hrvatska, dakle ne ponovno zajedno s glavnim gradom, koji je automatski zbog svoje ekonomske snage i razvijenosti dizao postotak razvijenosti svih koji su bili u istoj košari s njima. Mislim da je ova klasifikacija puno razboritija i korisnija za one koji imaju namjeru investirati upravo u ovom dijelu Hrvatske. Ako želimo privući ulagače onda klima okolnosti i povoljniji porezni i pravni okvir treba biti upravo onakav da omogući to svojevrsno magnetsko djelovanje. Nastavili smo s fiskalnim i administrativnim rasterećenjem. U ove 2,5 godine imali smo tri vala rušenja administrativnih barijera, tri vala rasterećenja građana i gospodarstva, sve skupa to iznosi 8,5 milijardi kuna. To su veliki iskoraci za kvalitetniji rad naših poduzetnika i konkretne koristi hrvatskim građanima" istaknuo je Plenković.
Plenković jepodsjetio i kako je Hrvatska u dosadašnjem članstvu u Europskoj uniji iz EU proračuna povukla 34,1 milijardi kuna, a u EU proračun uplatila 19,7 milijardi kuna stvorivši ukupan pozitivni višak od 14,4 milijardi kuna. "Tih 14,4 milijarde kuna je još jedan dokaz zašto je dobro i ključno da je Hrvatska članica EU-a, poručio je premier zahvalivši posebno Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU na suradnji s Svjetskom bankom"
Domaćin, župan Brodsko-posavske županije Danijel Marušić sve nazočne je pozdravio u ime županje. Rekao je da mu je drago da projekt Slavonija, Baranja i Srijem postaje vidljiv. " Ljudi koji tu žive vide efekte tog projekta. Završili smo iz ovog projekta 10 škola, pa muzej, a kad vidimo sva ulaganja u bolnicama ja bih rekao da je to skoro pa čudo. Doista, čovjek može biti samo presretan, rekao je župan Marušić.
Gradonačelnik Nove Gradiške Vinko Grgić objasnio je ono što se događa u Gradiški koja ima oko 15.000 stanovnika."Napori su ogromni , ali su i rezultati veliki. Veliki doprinos u razvoju našeg kraja su zaista ekologija, zaštita okoliša, odnosno primarno voda. Mi smo unazad nekoliko godina imali ogromnih problema. Međutim vodnom anglomeracijom grada Nova Gradiška, više od 140 milijuna kuna zajedno s ministarstvom poljoprivrede, i sanacijom vodna anglomeracija je u završnoj fazi, rekao je te pobrojao još neke projekte poput reciklažnog dvorišta, sortirnice i drugo. Zaštita okoliša za dvije godine u našem gradu bit će u potpunosti riješena", rekao je Grgić.
Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić naveo je posebne programe potpore za proizvođače šećerne repe kojih se 98 posto nalazi na području Slavonije, a s obzirom na negativne trendove u stočarstvu te posebice mljekarstvu, istaknuo je i 195 milijuna kuna vrijedne potpore za iduće tri godine vezane uz kupnju i uzgoj junica. Istaknuo je i novi natječaj za sustav navodnjavanja, naglasivši da će sve što se prijavi s područja Slavonije biti isplaćeno 100%. Tolušić je spomenuo i aneks razvojnog sporazuma za Slavoniju koji danas potpisuje, a kojim će Ministarstvo poljoprivrede osigurati stipendije od po 10.000 kuna za sve studente poljoprivrednih smjerova na visokoobrazovnim institucijama s područja Slavonije. U Ministarstvu je, dodaje, u tijeku javna nabava za izradu projektne dokumentacije za izgradnju hladnjača, od kojih se osam nalazi području slavonskih županija, a s 90 do 100 posto financirat će ih Ministarstvo. Kazao je i da Ministarstvo na području pet slavonskih županija financira izgradnju 52 vrtića ukupne vrijednosti 267 milijuna kuna, kao i 40-ak društvenih i vatrogasnih domova vrijednih 164 milijuna kuna. Po prvi put u deset godina, naglasio je Tolušić, postoje pozitivni pokazatelji u sektoru poljoprivrede u smislu rasta izvoza poljoprivrednih proizvoda koji je trenutno raste dvostruko brže od uvoza, raste i vrijednost poljoprivredne proizvodnje i doseže 17 milijardi kuna, što je 9%o više u odnosu na 2015. godinu.
Ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU-a Gabrijela Žalac potom je predstavila dosadašnje rezultate Projekta Slavonija, Baranja i Srijem. - U sklopu Projekta Slavonija, Baranja i Srijem do sada su ugovoreni projekti vrijedni 9,7 milijardi kuna, odnosno 51,76% od ukupno predviđenih 18,75 milijardi kuna osiguranih iz EU fondova, rekla je ministrica. "Od zadnje sjednice Savjeta ugovorili smo 1,23 milijardi kuna novih projekata", pohvalila se Žalac. Naglasila je kako zahvaljujući tom projektu 575 slavonskih poduzeća dobiva potpore iz EU fondova, dodijeljeno je 2.468 stipendija, izgrađeno 645 kilometara kanalizacijske mreže u gradovima i općinama, dok je aktivnim mjerama zapošljavanja obuhvaćen velik broj građana, među kojima i 8.417 mladih do 29 godina.
Kada je riječ u ulaganjima državnog novca, dodala je ministrica, dosad su ugovoreni projekti vrijedni 1,85 milijardi kuna. Najavila je skoru izradu pet projektnih prijedloga koji se mogu financirati u financijskoj perspektivi 2014.-2020., a odnose se na jačanje izravnih stranih ulaganja, inicijativu za podršku inovacijskom sustavu, učinkovitost i upravljačke vještine u tvrtkama, vještinu sukladno potrebama tržišta rada, te jačanje socijalne uključenosti na tržištu. Žalac je predstavila i dosad učinjeno u programima dodjele bespovratnih sredstava tehničke pomoći Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, kao i programa integrirane fizičke, gospodarske i socijalne reintergracije malih gradova na ratom pogođenim područjima. Taj program, rekla je, proširuje se i na gradove Pleternicu, Novu Gradišku, Slatinu i Đakovo te brojne općine uz rijeku Savu. Kada je riječ o urbanim aglomeracijama do sada je objavljeno deset poziva za ukupno 215 milijuna bespovratnih kuna. Za projekt "Proizvodi Slavonije, Baranja i Srijema" rekla je kako očekuje da će ga prepoznati proizvođači, kao i nove nacionalne klasifikacije prostornih jedinica RH.
O aktiviranju državne imovine na području pet slavonskih županija govorio je ministar državne imovine Goran Marić. Predstavnici Svjetske banke predstavili su izvješće na temu Strateške dijagnoze Slavonije, Baranje i Srijema i preporuke za rast i zapošljavanje s naglaskom na IKT sektor.Iznijeli su više preporuka i savjeta za unaprjeđenje gospodarskog razvoja tog područja, pri čemu su istaknuli da sektor informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) trenutno jedini generira značajniju operativnu dobit. Austin Kilory iz Svjetske banke, koji je predstavio izvješće, tako je poručio da u Slavoniji treba pronaći konkurentne niše u razvoju softvera i računarstva u oblaku, uključujući i mobilne aplikacije, kao i hibridne industrije i disruptivne tehnologije. Pritom predlažu opsežni IKT program jačanja vještina, putem stipendija, industrijskih certifikata, kao i suradnje između sveučilišta i industrije, a također se predlaže i izgradnja laboratorija i napredne digitalne infrastrukture, kao i klasterizacija IKT industrije. Kako bi rasla ulaganja, između ostalog predlažu i osnivanje investicijskog "huba" za Slavoniju, Baranju i Srijem, zatim ciljanih fondova za inovacije, a apostrofirana je i potreba usklađivanja vještina i obrazovanja s ponudom radnih mjesta, pri čemu su nužne inicijative kako bi se skupine u nepovoljnom položaju, kao što su žene, mladi i stariji radnici, mogli uključiti u tržište rada.
Nakon sjednice Savjeta potpisano je 18 projekata u vrijednosti 422.686.059,76 kuna. Sljedeća sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem održat će se u Orahovici.