Koordinacija župana Slavonije i Baranje u Slavonskom Brodu(Foto: www.bpz.hr)
Do kada i u kojoj mjeri se nastavlja s devastacijom i zapostavljanjem Slavonije i Baranje?
Na
današnjoj sjednici Koordinacije župana Slavonije i Baranje raspravljalo se o
sedam vitalnih tema koje muče ovaj dio Republike Hrvatske: o programskim
dokumentima i EU fondovima u novom financijskom programiranju od 2014. do 2020.
godine, posljedicama Zakona o područjima posebne državne skrbi, o Zaključku
Vlade RH o prihvaćanju karte regionalnih potpora u razdoblju od 2014. do 2020.
godine, problemima depozita u poljoprivredi, gospodarenju otpadom na području
županija Slavonije i Baranje, učincima i provođenju Nacionalnog plana kliničkih
bolničkih centara, kliničkih i općih bolnica u Republici Hrvatskoj u razdoblju 2014.
do 2016., te o reformi sustava turističkih zajednica u Republici Hrvatskoj.
Iako svi župani nisu bili nazočni na današnjoj sjednici, svaka od pet županija
Slavonije i Baranje imala je svoje predstavnike. Svi su suglasni da je ravnomjeran regionalni razvoj jedno od
načela Europske unije, a to se na nacionalnoj razini ne provodi zbog nedostatka komunikacije između
regionalne i nacionalne razine. Jedan od razloga za takvo stanje, nemogućnost
korištenja sredstava koje pruža Europska unija i puno izgubljenih
projekata, je i činjenica da nemamo Zakon,
podzakonske akte kao niti Strategiju regionalnog razvoja. Ruralni prostor
opterećen je ozbiljnim problemima, negativni se trendovi nastavljaju i
evidentno je da sadašnja politika nije našla rješenja za nagomilane poteškoće.
Unatoč činjenici da je politika ruralnog razvoja najsnažnija i najizdašnija
europska politika, Hrvatska je neuspješna pri definiranju programa ruralnog
razvoja, a posljedica toga je i slaba iskorištenost europskih sredstava.
Najavljeno
ukidanje Zakona o područjima od posebne državne skrbi dovest će do smanjenja
tržišne konkurentnosti ovih područja, a time i njihovog polaganog gašenja. Stoga je i jedan od prijedloga koji se mogao
čuti na današnjem sastanku osnivanje
posebnog regionalnog Fonda za one jedinice koje nemaju dovoljno
samostalnih sredstava za učešće u europskim projektima, čime bi se potaknuo
razvoj osiromašenih područja.
Raspravljajući
o novoj karti regionalnih potpora od 2014. do 2020. predstavnici svih županija suglasni su
kako je ona u suprotnosti s osnovnim ciljevima regionalne politike Europske unije, tim više što su za njenu
izradu korišteni zastarjeli podaci za izračun referentnog razdoblja od 2008. –
2011. U novim Smjernicama za regionalne državne potpore za razdoblje 2014 –
2020. daju se novi kriteriji za državne potpore:
- 50
% za NUTS 2 regije čiji je BDP je ispod 45 % EU 27
- 35
% za NUTS 2 regije čiji je BDP između 45 % - 60 % EU 27
- 25
% za NUTS 2 regije čiji je BDP iznad 60 % EU 27
Slijedom
toga, u najnovijoj Odluci Vlade RH od 22. 04. 2014. vidljivo je da je Kontinentalna Hrvatska na 61,67 % BDP EU
27, dakle iznad 60 % BDP-a EU 27, što
nas uvrštava u razred koji ima najmanji postotak državne pomoći odnosno 25 %,
dok je Jadranska Hrvatska na 60,00 % BDP-a EU 27 i spada u razred s postotkom
potpore 35% . Time je, kolokvijalno govoreći, Slavonija preko noći postala
bogata i prema ovakvoj podjeli pripada joj najmanji postotak državne potpore. Kako
je Odluka o ovakvoj podjeli regionalnih
potpora na snazi do 2020. i kao takva ne može se mijenjati, potrebno je
mijenjati statističke regije. Time bi se ispoštovo i osnovni princip regionalne
politike EU , koji nalaže identificirati
siromašnije i bogatije regije i smanjiti razliku između njih.
Izuzetno
teško stanje u poljoprivredi dodatno
opterećuje i problem kreditnih depozita.
Zaključno s 31. prosincem 2013, svih pet slavobnskih županija
Ministarstvu poljoprivrede duguje preko 18,5 milijuna kuna. Prijedlog prema
resornom Ministarstvu je otpis ovih
dugovanja kako bi se ta sredstava mogla prenamijeniti odnosno iskoristiti u
izradu projekata i projektne dokumentacije s područja poljoprivrede, te time
pokrenuti agrar, a ne ga još dodatno
kažnjavati. Na današnjem sastanku raspravljalo se i o problmima u sektoru
gospodarenja otpadom, kojeg, nakon ulaska
Hrvatske
u Europsku uniju, očekuju najveće promjene. Hrvatski građani, bez obzira
na
to gdje živjeli, morat ce
imati mogućnost odvojenog odlaganja otpada i to već od 1.srpnja
ove godine. Neuspjeh samo jednog od ovih
faktora mogao bi rezultirati sankcijama Europske unije, a takva kazna realno
prijeti i centrima za gospodarenje
otpadom na području istočne Hrvatske,
jer do 31. prosinca 2018. moraju biti sanirana
sva
odlagališta i otvoreni centri za gospodarenje
otpadom na području Slavonije i Baranje. Svi sudionici sastanka, posebice direktori
centara za gospodarenje otpadom, zato su
suglasni da je potrebno apelirati na Ministarstvo zaštite okoliša i prirode i
Fond za zaštitu okoliša kako bi studija predizvodivosti
za istočnu Hrvatsku
što prije bila izrađena, i kako bi se na vrijeme mogli otvoriti
centri za gospodarenje
otpadom.
Govoreći o problemima u zdravstvu bilo je riječi o učincima i provođenju Nacionalnog plana razvoja kliničkih bolničkih
centara, kliničkih i općih bolnica u Republici Hrvatskoj od 2014. do 2016.godine.
Naime, Nacionalnim planom mijenja se odnos
postelja na štetu akutnih postelja, čime
se dovodi do smanjenja kvalitete zdravstvene zaštite. Master planom je
predviđeno ukidanje zdravstvenih odjela u slavonskim bolnicama, u nekim
bolnicama postupak je u tijeku, što je već sada dovelo do smanjenja dostupnosti
zdravstvene zaštite i povećalo troškove liječenja. Također, promijenili su se i uvjeti ugovaranja usluga s HZZO-om na
primarnoj razini zdravstvene zaštite, što je dovelo do dodatnog opterećenja na
razini sekundarne zdravstvene zaštite i dodatnog smanjenja kvalitete
zdravstvenih usluga. Slijedom gore navedenog koordinacija župana Slavonije i
Baranje ne slaže se s odrednicama ovakvog Master plana.
U razgovoru o reformi sustava turističkih zajednica u RH, sudionici
skupa naglasili su iznimamn značaj županijskih turističkih zajednica kao
organizacija koje upravljaju destinacijom.
Njihovim ukidanjem naštetilo bi se razvoju kontinentalnog turizma i
ruralnih područja. Pet slavonskih župana stoga se protivi donošenju novog Zakona
o turističkim zajednicama, a posebno Smjernicama koje je izradilo Ministarstvo
turizma, a koje nisu dale konkretne ciljane i strateške rezultate, te ne uvode
dovoljno značajne promjene koje bi unaprijedile kontinentalni turizam, već
naprotiv, idu na njegovu štetu.
O svim raspravljanim točkama i donešenim zaključcima s današnjeg
sastanka, župani će izvijestiti nadležne institucije, te zatražiti žurno
postupanje, u cilju očuvanja Slavonije i Baranje i zaštite interesa njezinih stanovnika.Danjašnjem sastanku prisustvovali su: župan Brodsko-posavske županije
Danijel Marušić, zamjenici župana Dunja Magaš i Davor Vlaović, župan Požeško- slavonske
županije Alojz Tomašević, zamjenica župana Virovitičko-podravske županije Sanja
Bošnjak, zamjenik župana Osječko-baranjske županije Željko Kraljičak, zamjenik
župana Vukovarsko-srijemske županije Željko Cirba, direktori županijskih razvojnih
agencija, direktori centara za gospodarenje otpadom, kao i pročelnici resornih
upravnih odjela.
U PRIVITKU JE I SLUŽBENI, OVJERENI ZAPISNIK O ZAKLJUČCIMA SASTANKA