Poreč, 12. travnja 2018. Drugog dana 7. Foruma hrvatskih i poljskih regija u Poreču održana je
panel diskusija „Obrazovanje i kultura u regijama". Kakve su kompetencije
potrebne na tržištu rada Europske unije, kako motivirati učenike da upišu
deficitarna zanimanja, kojim mjerama županije i vojvodstva pomažu u obrazovanju
i kako kultura doprinosi brendiranju destinacije pitanja su na koja su se
osvrnuli panelisti.
Uvodničarka u temu Vesna
Šerepac, pročelnica Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, šport i tehničku
kulturu Virovitičko-podravske županije upoznala je prisutne sa sustavom
obrazovanja u Republici Hrvatskoj i podsjetila kako 73 škole kreću u pilot
program reforme. „Županije su iznimno zainteresirane i uključene za
modernizaciju kurikuluma, pogotovo strukovnog obrazovanja. Sukladno tome, svaka
naša županija je različita u osiguravanju nadstandarda u čemu veliku ulogu
imaju sredsta fondova Europske unije", rekla je.
Poljsku perspektivu po
pitanju obrazovanja i kulture u regijama iznio je Bogdan Dyjuk, član
Upravljačkog odbora Podlaskog vojvodstva. „Vrlo je bitno da stavimo naglasak na
ono što je srž sustava obrazovanja, a to je njegova kvaliteta. Za razvoj našeg
društva iznimno je važno strukovno obrazovanje jer nam fali kadar, mladi ljudi
odlaze te se sve više ljudi iseljava iz sela u grad. Zbog toga su poljska
vojvodstva pripremila planove za modernizaciju strukovnog obrazovanja na način
da smo odredili škole lidere za usavršavanje, čemu su prethodili razgovori s
poduzećima i detektiranje kojih kadrova nedostaje. Danas imamo škole koje
direktno surađuju s tvrtkama i pripremaju ih za tržište rada." objasnio je.
Županije sukladno svojim
mogućnostima zanatna sredstva izdvajaju za poboljšanje kvalitete obrazovanja.
Iznimka nije ni Međimurska županija koja je uz brojne poticajne programe, poput
financiranja prijevoza učenika osnovnih i srednjih škola i osiguravanja
asistenata u nastavi, jedina u Hrvatskoj koja osigurava i asistente u
predškolskom odgoju. „Ako ne napravimo dobre temelje ne možemo očekivati da
imamo i veći postotak visokoobrazovanih", istaknula je zamjenica župana
Međimurske županije Sandra Herman.
Koliko jedna županija može
napraviti po pitanju reforme obrazovanja objasnila je posebna savjetnica župana
Varaždinske županije Natalija Martinčević: „Prije deset godina krenuli smo sa
obrazovnom reformom jer smo prepoznali da je najveći problem to što imamo samo
10,2 posto visokoobrazovnanih. Zbog toga smo modernizirali i opremili 32 škole,
osigurali smo besplatan prijevoz i udžbenike i pokrenuli deset centara
izvrsnosti koje danas polazi 810 djece. Nakon deset godina 96% djece ide u
jednosmjensku nastavu, povećali smo broj gimnazijskih programa i udvostručili
smo broj upisanih na fakultete."
O modernizaciji obrazovanja
govorila je i zamjenica gradonačelnika Zagreba Olivera Majić: „Država je ta
koja treba osigurati ulaganje u znanost i obrazovanje. Puni smo kvalitetnih
ljudskih resursa što pokazuju i rezultati koje naši učenici osvraju na
međunarodnim natjecanjima. Kako bi njihove rezultate pratili i adekvatni uvjeti
osmisli smo programe među kojima ističem da izdvajamo 44,5 milijuna kuna za
produženi boravak, predlažemo mjere i sufinanciranja za naukovanje te smo
reformirali 17 programa obrazovanja prema europskom kvalifikacijskom okviru
kako bi naši učenici bili konkurentni na europskom tržištu obrazovanja."
Da su obrazovanje i kultura
dvije komponente razvoja koje ne idu jedna bez druge objasnila je i Jasna
Petek, zamjenica župana Krapinsko-zagorske županije: „Kultura i sve ono što
spada pod kulturu iznimno je važno i za brendiranje županije. Primjerice Muzej
krapinskih neandrtalaca u Krapini najmoderniji je takav muzej u ovom dijelu
Europe. Također, rekla bih da obrazovanje i kultura idu ruku pod ruku, a
primjer za to je dvorac Gračak kod Zaboka koji predstavlja najsuvremeniji
energetski centar i primjer je kako se kulturna baština stavlja u funkciju osuvremenjivanja
obrazovanja.
Sudionici panela složili su
se kako je zbog nedostatka kvalificiranih stručnjaka potrebno raditi na
modernizaciji sustava strukovnog obrazovanja. Ključni specifični elementi
modernizacije sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja su modernizacija
strukovnih kurikuluma u suradnji s poslodavcima, opremanje škola za provođenje
učenja temeljenih na radu i promocija strukovnog obrazovanja kao poželjnoga
budućeg zanimanja. Dodali su kako je u narednim godinama potrebno mijenjati
sustav mentorstva, a praktičnu nastavu izvoditi više kod poslodavca kako bi
nakon školovanja svaki učenik, sukladno tržištu rada, imao specifične vještine
i kompetencije.
Na panelu su sudjelovali
zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba Olivera Majić, zamjenica župana
Međimurske županije Sandra Herman, zamjenica župana Krapinsko-zagorske županije
Jasna Petek, posebna savjetnica župana Varaždinske županije Natalija
Martinčević, pročelnica Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, šport i tehničku
kulturu Virovitičko-podravske županije Vesna Šerepac, članica Upravljačkog
odbora Mazovjeckog vojvodstva Elzbieta Lanc i predsjednik Komisije za kulturu,
znanost i obrazovanje Donjošleskog vojvodstva Janusz Marszalek.