Sa sastanka u Zagrebu(Foto: www.bpz.hr)Zagreb 22. veljače 2018. Na sastanku kojem je pribivao i
župan Danijel Marušić u ime Brodsko-posavske županije doneseni su brojni
zaključci vezani uz važnost pregovaračkih vještina za razvoj regija. Od 1999.
godine u Republici Poljskoj moguća je provedba sveobuhvatne regionalne politike
zbog podjele na NUTS II regije – vojvodstva, što predstavlja osnovu za pripremu
potrebnog institucionalnog ustroja i instrumenata za Europsku kohezijsku
politiku. Tada počinje proces prebacivanja dužnosti s nacionalne na regionalnu
razinu kao i uvođenje financijske kategorije lokalnih i regionalnih proračuna. Za
provedbu financijskih instrumenata u Poljskoj u aktualnoj financijskoj
perspektivi (2014. – 2020.) dodijeljeno je više od 2,9 milijardi eura.
Financijski instrumenti implementirani su u 16 regionalnih 3 nacionalna
operativna programa.
Suvremena mrežna infrastruktura za rast i zapošljavanje,
inovativno poslovanje, poticanje sudjelovanja na tržištu rada kroz nova radna
mjesta, socijalna uključenost i obrazovne politike te rast gospodarstva na
energetski učinkovit i ekološki prihvatljiv način predstavljaju ciljeve Poljske
definirane u Strategiji 2020.
Za financijsko
razdoblje 2014.- 2020. Europska komisija donosi Sporazum o partnerstvu koji je
odredio potencijale i prioritete razvoja dalje razvijane pomoću operativnih
programa. Sredstva su prvenstveno namijenjena područjima koja najviše mogu
doprinijeti razvoju Poljske, a odnose se na povećanje konkurentnosti
gospodarstva i poboljšanje društvene i teritorijalne kohezije zemlje.
Proces izrade Regionalnog operativnog programa Zapadno-pomeranskog
vojvodstva odvijao se u nekoliko etapa koje su uključivale razne evaluacije
operativnog programa iz prošlog razdoblja (2007.-2013.) s naglaskom na opsežno
istraživanje jedinica lokalne i regionalne samouprave u kojemu su definirane
barijere, ali i potencijali za investicije i projekte. Provedena su i opsežna
savjetovanja u kojima je sudjelovalo više od 1570 ljudi, a velik dio komentara
uključen je u sljedeću verziju nacrta novog Operativnog programa. U
pregovaračkom procesu sudjelovale su i nacionalna i regionalna razina, svaka sa
svojim zadaćama. Podjela intervencija između nacionalne i regionalne razine
napravljena je zbog postizanja veće transparentnosti i odgovornosti za
upravljanje sredstvima EU i uklanjanja značajnog dijela pogrešaka iz razdoblje
od 2007. do 2013. godine. Koordinacijsku ulogu preuzelo je Ministarstvo
regionalnoga razvoja koje, osim praćenja poštivanja odredaba Sporazuma o
partnerstvu, prati i tijek pregovaračkih procesa s Europskom komisijom.
Regionalna samouprava kao upravljačko tijelo Operativnog programa pregovarala
je s Europskom komisijom vezano uz pojedinačna pitanja u regijama.
Važnost regionalnih operativnih programa
Regionalni programi ispunjavaju tematske ciljeve kohezijske
politike kao što su istraživanja, tehnološki razvoj i inovacije, poboljšanje
konkurentnosti malih i srednjih poduzeća, poljoprivrednog sektora i
akvakulture, podrška gospodarstvu s niskim udjelom ugljika u svim sektorima,
promicanje prilagodne klimatskim promjenama, zaštita okoliša i promicanje
učinkovitosti resursa, potpora zapošljavanju i mobilnosti radne snage,
promicanje socijalne uključenosti i suzbijanje siromaštva, ulaganje u
obrazovanje i jačanje institucionalnog potencijala i učinkovitosti javne
uprave.
Primjer dobre prakse je integrirana teritorijalna suradnja
koja je podržana iz različitih prioritetnih osi jednog ili više operativnog
programa radi postizanja integriranog ulaganja u određeno područje. Teritorijalnim
ugovorom osigurana je komplementarnost intervencija koje provode Vlada i
lokalna samouprava na način da definira razvojne prioritete i područja
strateške intervencije za koje će se dodijeliti EU i nacionalna sredstva u novoj financijskoj perspektivi. Služi kao osnova
za pregovore o budućem regionalnom programu, kao i izvor potpore iz državnog
proračuna, alat za raspodjelu EU i nacionalnih sredstava između regija.