Subotica, 27. - 29. rujna 2019. Županije će nastaviti poticati očuvanje
hrvatskog identiteta zaključak je trodnevne posjete hrvatske delegacije
Vojvodini. Naime, na poziv Hrvatskog
nacionalnog vijeća i Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini te uz podršku
Veleposlanstva Republike Hrvatske u Republici Srbiji, dužnosnici iz 18 županija
boravili su u Vojvodini, gdje su obišli Suboticu i Novi Sad.
„Trinaest županija aktivno surađuje i pomaže Hrvate u
Vojvodini – što kroz kulturno-umjetničke manifestacije, obnove ustanova,
financiranje ljetovanja djece, poticanje čitanja i očuvanje hrvatskog
identiteta. Suradnje se većinom odvijaju putem Hrvatskog nacionalnog vijeća u
Republici Srbiji, a sada kada smo vidjeli kakve su stvarne potrebe iz prve
ruke, dogovoreni su konkretni koraci koji će te suradnje učiniti još kvalitetnijima" - istaknuo je predsjednik Hrvatske zajednice županija i župan Šibensko-kninske
županije Goran Pauk.
O uspostavi institucionale suradnje te sustavnoj i
kontinuiniranoj potpori hrvatskoj zajednici u Republici Srbiji od strane
institucija Republike Hrvatske govorila je predsjednica Hrvatskog nacionalnog
vijeća Jasna Vojnić dodavši da je takva vrsta potpore od izuzetne
važnosti za opstanak Hrvata na ovim prostorima „Nakon što je uznapredovala
podrška Vlade Republike Hrvatske, za hrvatsku zajednicu u Srbiji značajna je i
započeta suradnja s Hrvatskom zajednicom županija, to jest s regionalnom
razinom vlasti u Hrvatskoj, područjem suradnje koje još uvijek nije u dovoljnoj
mjeri ostvareno. Osim financijske potpore, važno da u suradnji dviju država
uvijek i na svim razinama budu uključeni legitimni predstavnici hrvatske
zajednice u Republici Srbiji, jer će na taj način biti olakšana provedba
brojnih programa i projekata koji za cilj imaju očuvanje hrvatskog identiteta
na ovim prostorima." – kazala je Vojnić
Na sastanku s
predsjednikom Pokrajinske vlade Vojvodine Igorom Mirovićem na kojem je u
ime Brodsko-posavske županije nazočio zamjenik župana Stjepan Bošnjakovićrazgovaralo se položaju Hrvata u Vojvodini, ali i o brojnim drugim neriješenim
i otvorenim pitanjima s kojim se susreću Hrvati u Srbiji odnosno u Vojvodini. U
prvom redu to je apsolutna isključenost iz svih političkih procesa kao
posljedica apsolutne nezastupljenosti u svim razinama vlasti, stoga Hrvati
traže i očekuju od vlasti u Republici Srbiji samo dosljednu primjenu
međudržavnog sporazuma između Hrvatske i Srbije o pravima nacionalnih manjina
odnosno sva ona prava i razinu zastupljenosti Hrvata u tijelima vlasti kao što
ih ima srpska nacionalna manjina u Hrvatskoj.
Na sastanku je
istaknuto da prekogranična suradnja regionalnih razina vlasti može biti kotač
pokretanja razvoja naših regija, kao i da Europska unija konstantno radi na
kreiranju novih i poboljšavanju postojećih politika. Poticanje prekogranične
suradnje kroz razne mehanizme Unije pokazalo se kao uspješan temelj čuvanja
demokratskih vrijednosti i načela kojima težimo, bili formalno dijelom EU ili
ne. U tom smislu, uključenost Hrvata iz Srbije i Srba iz Hrvatske u
prekogranične programe suradnje i više je nego potrebno. Naglašeno je i da je
predsjedanje Republike Hrvatske Vijećem EU prilika da se, u tome razdoblju povećane
vidljivosti, fokus usmjeri na razvoj lokalne zajednice sukladno potrebama
„detektiranima" na terenu.
Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini i
zastupnik u Narodnoj skupštini Republike Srbije, Tomislav Žigmanov, pozdravio
je nastavak uspješne suradnje Hrvatskog nacionalnog vijeća i Hrvatske zajednice
županija te iskazao nadu da će se ista nadalje obogaćivati na obostrano
zadovoljstvo. Žigmanov je pohvalio očitovan interes hrvatskih županija za
društveni položaj Hrvata u Srbiji te spremnost predstavnika regionalanih vlasti
u podršci jednom broju inicijativa. Hrvatska zajednica u Republici Srbiji ovom
prigodom bila je i posrednik sastanku Hrvatske zajednice županija i Vlade
Autonomne pokrajine Vojvodine čime smo posvjedočili konstruktivno držanje u
sveukupnim hrvatsko-srpskim odnosima.
Zaključeno je da razmjenom iskustava možemo učiti jedni od
drugih, posebice na velikim projektima kao što je priprema Europske
prijestolnice kulture, čiju laskavu titulu sljedeće godine nosi Rijeka, a
godinu kasnije, 2021., Novi Sad.