Posjeti i gostovanja

Subotica, 27. -  29. rujna 2019. Županije će nastaviti poticati očuvanje hrvatskog identiteta zaključak je trodnevne posjete hrvatske delegacije Vojvodini.  Naime, na poziv Hrvatskog nacionalnog vijeća i Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini te uz podršku Veleposlanstva Republike Hrvatske u Republici Srbiji, dužnosnici iz 18 županija boravili su u Vojvodini, gdje su obišli Suboticu i Novi Sad.

„Trinaest županija aktivno surađuje i pomaže Hrvate u Vojvodini – što kroz kulturno-umjetničke manifestacije, obnove ustanova, financiranje ljetovanja djece, poticanje čitanja i očuvanje hrvatskog identiteta. Suradnje se većinom odvijaju putem Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji, a sada kada smo vidjeli kakve su stvarne potrebe iz prve ruke, dogovoreni su konkretni koraci koji će te suradnje učiniti još kvalitetnijima" -  istaknuo je predsjednik Hrvatske zajednice županija i župan Šibensko-kninske županije Goran Pauk.

O uspostavi institucionale suradnje te sustavnoj i kontinuiniranoj potpori hrvatskoj zajednici u Republici Srbiji od strane institucija Republike Hrvatske govorila je predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća Jasna Vojnić dodavši da je takva vrsta potpore od izuzetne važnosti za opstanak Hrvata na ovim prostorima „Nakon što je uznapredovala podrška Vlade Republike Hrvatske, za hrvatsku zajednicu u Srbiji značajna je i započeta suradnja s Hrvatskom zajednicom županija, to jest s regionalnom razinom vlasti u Hrvatskoj, područjem suradnje koje još uvijek nije u dovoljnoj mjeri ostvareno. Osim financijske potpore, važno da u suradnji dviju država uvijek i na svim razinama budu uključeni legitimni predstavnici hrvatske zajednice u Republici Srbiji, jer će na taj način biti olakšana provedba brojnih programa i projekata koji za cilj imaju očuvanje hrvatskog identiteta na ovim prostorima." – kazala je Vojnić

Na  sastanku s predsjednikom Pokrajinske vlade Vojvodine Igorom Mirovićem na kojem je u ime Brodsko-posavske županije nazočio zamjenik župana Stjepan Bošnjakovićrazgovaralo se položaju Hrvata u Vojvodini, ali i o brojnim drugim neriješenim i otvorenim pitanjima s kojim se susreću Hrvati u Srbiji odnosno u Vojvodini. U prvom redu to je apsolutna isključenost iz svih političkih procesa kao posljedica apsolutne nezastupljenosti u svim razinama vlasti, stoga Hrvati traže i očekuju od vlasti u Republici Srbiji samo dosljednu primjenu međudržavnog sporazuma između Hrvatske i Srbije o pravima nacionalnih manjina odnosno sva ona prava i razinu zastupljenosti Hrvata u tijelima vlasti kao što ih ima srpska nacionalna manjina u Hrvatskoj.

Na sastanku  je istaknuto da prekogranična suradnja regionalnih razina vlasti može biti kotač pokretanja razvoja naših regija, kao i da Europska unija konstantno radi na kreiranju novih i poboljšavanju postojećih politika. Poticanje prekogranične suradnje kroz razne mehanizme Unije pokazalo se kao uspješan temelj čuvanja demokratskih vrijednosti i načela kojima težimo, bili formalno dijelom EU ili ne. U tom smislu, uključenost Hrvata iz Srbije i Srba iz Hrvatske u prekogranične programe suradnje i više je nego potrebno. Naglašeno je i da je predsjedanje Republike Hrvatske Vijećem EU prilika da se, u tome razdoblju povećane vidljivosti, fokus usmjeri na razvoj lokalne zajednice sukladno potrebama „detektiranima" na terenu.

Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini i zastupnik u Narodnoj skupštini Republike Srbije, Tomislav Žigmanov, pozdravio je nastavak uspješne suradnje Hrvatskog nacionalnog vijeća i Hrvatske zajednice županija te iskazao nadu da će se ista nadalje obogaćivati na obostrano zadovoljstvo. Žigmanov je pohvalio očitovan interes hrvatskih županija za društveni položaj Hrvata u Srbiji te spremnost predstavnika regionalanih vlasti u podršci jednom broju inicijativa. Hrvatska zajednica u Republici Srbiji ovom prigodom bila je i posrednik sastanku Hrvatske zajednice županija i Vlade Autonomne pokrajine Vojvodine čime smo posvjedočili konstruktivno držanje u sveukupnim hrvatsko-srpskim odnosima. 

Zaključeno je da razmjenom iskustava možemo učiti jedni od drugih, posebice na velikim projektima kao što je priprema Europske prijestolnice kulture, čiju laskavu titulu sljedeće godine nosi Rijeka, a godinu kasnije, 2021., Novi Sad.